Malarija, žuta groznicaMalarija, žuta groznica

Žuta groznica

Žuta groznica je teška virusna zarazna bolest koju prenose komarci. Zbog oštećenja stijenki malih krvnih žila kao i zbog poremećaja u zgrušavanju krvi koje uzrokuje virus, dolazi do krvarenja u mnogim organima. Smrtnost od žute groznice kreće se od 20-50%. Bolest se javlja u zemljama tropskog pojasa Južne Amerike i Središnje Afrike.

Postoje dva tipa bolesti, gradski i prašumski tip. Gradski tip bolesti javlja se u epidemijskom obliku, a prenosi je komarac Aedes aegypti. Kod prašumskog tipa bolest se javlja kao enzootija, odnosno, prenosi se među majmunima putem raznih vrsta komaraca, dok čovjek oboli ukoliko bude izložen ubodu komarca. Pri putovanju u navedene rizične krajeve preporuča se cijepljenje.

Prema uputama Svjetske zdravstvene organizacije cijepljenje je obavezno kod putovanja u ruralna (izvangradska, prašumska) područja. Cijepi se jednom dozom cjepiva, koje pruža vrlo dobru zaštitu kroz 10 godina. Cijepljenje se provodi u epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Malarija

Malarija je najvažnija zarazna bolest i najčešći uzrok smrti osoba koje putuju u tropske i subtropske zemlje. Čak ako ste vrlo kratko izloženi, npr. jednu noć u malaričnom području, trebali biste primijeniti zaštitne mjere.

Malarija je bolest izazvana krvnim parazitom vrste Plasmodium kojeg prenose komarci iz roda Anopheles. Malarija se javlja u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Centralnu i Južnu Ameriku, Haiti, Afriku, Indijski podkontinent, jugoistočnu Aziju, Srednji Istok i Južnopacifička otočja. Rizik je najveći od sumraka do zore kad komarci ujedaju radi hranjenje ljudskom krvi.

Postoje 4 vrste malarije nazvane prema parazitima koji ih izazivaju: falciparum, vivax, ovale i malariae. Od parazita je najopasniji Plasmodium falciparum koji može brzo dovesti do smrti ako se bolest ne liječi odmah.

1. Rizik. Svi putnici koji putuju u malarične krajeve moraju biti svjesni rizika od malarije, znati kako se najbolje zaštititi te hitno tražiti medicinsku pomoć ako imaju temperaturu. Putnici koji prenoće u ruralnim područjima su izloženi najvećem riziku. Trudnice i mala djeca su naročito osjetljivi na maalriju, pa uvijek treba dobro ispitati da li je neophodan njihov put u malarično područje.

2. Zaštita od ujeda komaraca. Svi putnici trebaju znati da je zaštita od ujeda komaraca prva crta obrane od malarije. Stoga sve mjere koje mogu smanjiti izloženost ubodima komaraca pomažu u zaštiti (mreže na prozorima, oko kreveta ili uporaba sredstava protiv uboda komaraca - repelenti; ako je moguće izbjegavati izlaske noću kada komarci obično bodu, nositi odjeću dugih rukava i nogavica kod noćnih izlazaka i izbjegavati odjeću tamnih boja koje privlače komarce).

3. Kemoprofilaksa. Držite se propisanih doza antimalaričnih lijekova. Lijekovi se uzimaju jednom tjedno (uvijek isti dan) ili jednom dnevno (uvijek isti sat):
a) 1 tjedan prije polaska na put
b) za vrijeme boravka u inozemstvu
c) 4 tjedna nakon povratka

Ako osoba zaboravi uzeti dozu lijeka, treba je uzeti čim se sjeti (što prije). Lijekovi mogu izazivati blagu mučninu, povraćanje i mekšu stolicu što nije razlog da se prekine njihovo uzimanje. Kod drugih ozbiljnijih nuspojava (osip po koži, poremećaj vida ili ravnoteže) potrebno je odmah konzultirati liječnika i eventualno zamijeniti terapiju. Preporuča se uzimati lijekove uvijek uz glavni obrok i sa dosta vode.

4. Rana dijagnoza i liječenje. Ukoliko bi došlo do oboljevanja s visokom temperaturom i tresavicom do 7 dana poslije boravka u zemlji u kojoj vlada malarija, javiti se liječniku.

Za detaljnije upute i recept javiti se u nadležnu epidemiološku službu.