1. Mogu li poslati Zavodu krpelja na identifikaciju?
Da, možete poslati krpelja u dijagnostički laboratorij Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije na identifikaciju. Ako uzorak nije oštećen, možda ćemo ga moći identificirati i reći vam je li potencijalni vektor bolesti. Odmah posjetite svog liječnika ako osjetite znakove ili simptome bolesti koja se prenosi krpeljima.

2. Što trebam učiniti ako na sebi nađem krpelja?
Ako nađete krpelja kako puže po vašoj odjeći, opremi ili koži, stavite ga u plastičnu vrećicu i zamrznite u zamrzivaču najmanje 20 minuta ili ga spustite u zahod. Bolja varijanta je da ga pošaljete nama. Krpelji mogu biti zaraženi raznim patogenima i parazitima. Pazite da ne budete izloženi krpeljima. Gdje je moguće, izbjegavajte stanište krpelja i tijekom vršne aktivnosti krpelja. Važno je ukloniti krpelje s osobe prije nego što se vežu. Ovdje se pridržavajte smjernica za prevenciju uboda krpelja i uklanjanje krpelja. Ne zaboravite izvršiti provjeru krpelja odmah nakon povratka iz aktivnosti u potencijalnom staništu krpelja. Pripazite da ne zgnječite krpelja tijekom uklanjanja jer može ispustiti patogene i parazite na vašu kožu i na mjesto hranjenja koje je stvorio krpelj. Važno je ukloniti krpelja, uključujući i dijelove usta kako bi se izbjegla mogućnost sekundarnih infekcija. Ako je krpelj pričvršćen, možete posjetiti liječnika ili zdravstvenu ustanovu kako bi krpelja uklonili. Odmah posjetite svog liječnika ako osjetite znakove ili simptome bolesti koja se prenosi krpeljima.
Obavezno zabilježite datum ugriza krpelja i pratite pojavu bilo kakvih neuobičajenih simptoma tijekom sljedećih nekoliko tjedana i potražite hitnu medicinsku pomoć ako se pojave neki simptomi.

3. Kako se mogu uključiti u projekt Monitoring krpelja?
Institucije, udruge, organizirane grupe i pojedinci mogu se javiti na e-mail adresu maja.cvek@zzjziz.hr te će se sa svakom skupinom napraviti plan sakupljanja, odrediti način sakupljanja i označavanja na karti.

4. Hoće li Zavod pružiti informacije o patogenima otkrivenim u krpeljima?
Zavod će analizirati podatke iz kolekcije prikupljenih krpelja i očekujemo da ćemo objaviti informacije u vezi s patogenima koje smo identificirali u krpeljama čim analize budu završene. Svi podaci koje prikupimo o patogenima koji se prenose krpeljima koristit će se za izradu detaljnih karata rizika od bolesti za potporu i poboljšanje dijagnoze i liječenja bolesti koje se prenose krpeljima u Istarskoj županiji.

5. Na koji način i na koje patogene će Zavod testirati krpelje?
Prikupljeni krpelji će se u Zavodu testirati na prisutnost patogena metodom sekvenciranja i PCR-om. Krpelji se analiziraju na ljudske patogene koje krpelji mogu prenijeti u našim krajevima.Tu spadaju:
Borrelia burgdorferi (uzrokuje Lajmsku bolest)
Rickettsia rickettsii (uzrokuje pjegavu groznicu)
Ehrlichia chaffensis (uzrokuje erlihiozu)
Anaplasma phagocytophilum (uzrokuje anaplazmozu)
Francisella tularensis (uzrokuje tularemiju)
Borrelia miyamotoi (uzrokuje bolest Borrelia miyamotoi) i Borrelia mayonii.
Rezultati testiranja biti će objavljeni na karti krpelja po završetku testiranja.

6. Zašto nas krpelji grizu?
Krpelji su paraziti; grizu nas jer našu krv konzumiraju kao hranu. Ostavljen neometano, krpelj će ostati vezan za kožu svojih žrtava, hraneći se krvlju i do deset dana.
Ženke krpelja trebaju "krvavi obrok" tri puta u životu, dok mužjaci trebaju dva. Njihov životni ciklus traje od 12 do 14 mjeseci i potrebna im je krv kako bi se prehranili i razvili se u sljedeću razvojnu fazu.
Kad ženka pojede treći krvni obrok, ona sakuplja u sebi proteine potrebne za proizvodnju jajašca, kojih prema literaturnim podatcima može biti od 2000 do 18000! Jednom kad su položeni, ona umire.



7. Kako krpelj osjeti dolazak svoje žrtve?
Zahvaljujući ugljik dioksidu (CO2) kojeg domaćin ispušta u okoliš prilikom disanja i toplini tijela, krpelji pomoću posebnih organa na prednjim nožicama mogu osjetiti prisutnost domaćina i na deset metara udaljenosti. Obično krpelj čeka na vlati trave ili u sloju grmlja i u doticaju s domaćinom se jednostavno zakači za njega. Kad pronađe poželjno mjesto, zabada rilce u kožu i počne sisati krv. Ugriz je uglavnom bezbolan jer krpelji domaćinu inokuliraju određenu količinu sline koja sadrži anestetike.
Općenito, krpelji ostaju vezani uz domaćina tijekom razdoblja od 2 do 7 dana, a zatim spontano padaju.
Slika: DL_505TickBite_CLAW_ON_TICK_FOOT.gif

8. Jesu li krpelji opasni zimi?
Odgovor je nažalost DA!
Neki krpelji, aktivni su i zimi, pogotovo ako nije bilo smrzavanja. Ne umiru od mraza, ali što je zimi hladnije, to više ostaju skriveni. Krpelji se povlače u otpali sloj lišća (listinac) kako bi zadržali vlagu i tamo čekaju povoljne uvjete. Izlaze na površinu kada je temperatura iznad ledišta.

9. Kako zaštiti sebe i kućne ljubimce unutar svoje okućnice?
Da biste zaštitili sebe, svoju obitelj i kućne ljubimce, morate ukloniti ili smanjiti mjesta oko svog doma na kojima se krpelji mogu zaštititi od hladnoće poput stelje lišća. Također, mogu se zadržavati u pripremljenom drvu za ogrjev.