Prema Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 105/02, 55/06, 121/07), djeca koja borave 7-8 sati u vrtiću, moraju unijeti 80% od ukupnog potrebnog dnevnog unosa tijekom boravka u vrtiću.
To je moguće ostvariti kroz četiri obroka: zajutrak (25% dnevnih potreba), doručak (10%), ručak (35%) i užina (10%).

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije prati kvalitetu prehrane u predškolskim ustanovama na području Županije te provodi nadzor nad higijensko sanitarnim uvjetima od 1995.g. sustavno (u Puli počelo nekoliko godina ranije).

Analiza kvalitete prehrane i nadzor nad higijensko sanitarnim uvjetima u predškolskim ustanovama uključuje:
• pregled kuhinje, blagovaone i nusprostorija te epidemiološki izvid četiri puta godišnje;
• uzimanje cjelodnevnog obroka (jedan dan u tjednu u kojem se obavlja posjet) na kemijsku analizu te računska analiza prema utrošku namirnica
• uzimanje gotovog jela i analiza na zdravstvenu ispravnost;
• uzimanje briseva čistoće u kuhinji te u prostorijama gdje se obavlja podjela hrane i u blagovaonicama;
• računska analiza tjednog jelovnika (tjedan u kojem je obavljena posjeta) prema dostavljenom utrošku namirnica;
• ukazivanje na eventualne propuste i nedostatke zatečene prilikom posjeta, davanje preporuka za njihovo otklanjanje i kulinarskih savjeta.

Nakon svakog posjeta rezultati svih analiza dostavljaju se vrtiću u vidu izvješća s tablicama i grafičkim prikazima te obrazloženjima rezultata i savjetima. Komentiraju se rezultati kemijske i računske analize cjelodnevnih obroka, njihova energetska i prehrambena vrijednost, tj. sadržaj pojedinih prehrambenih tvari (bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vlakna, udio zasićenih masnih kiselina, kolesterol; od vitamina: A, B1, B2, B6, niacin, C vitamin; od minerala: natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, željezo) te odnos tri glavne prehrambene tvari (bjelančevina, masti i ugljikohidrata).
Također se komentira mikrobiološka čistoća objekta te ukazuje na eventualne nepravilnosti i kako ih otkloniti.

U dogovoru s vrtićima i prema potrebi održavaju se radionice sa osobljem i roditeljima. Održavaju se i godišnji stručni skupovi sa medicinskim sestrama, ravnateljima i drugim stručnim suradnicima.

U radu najuže surađujemo sa zdravstvenim osobljem – medicinskim sestrama koje osmišljavaju jelovnike prema našim savjetima i preporukama, kuhinjskim osobljem koje ga priprema te upravama predškolskih ustanova koje nabavljaju kvalitetne namirnice. Zahvaljujući navedenoj suradnji na području unaprjeđenja prehrane u predškolskim ustanovama učinjeni su veliki pomaci u zadovoljavanju propisanih potreba i raznovrsnosti obroka. Namirnice poput mahunarki (grašak, grah, slanutak, leća, soja), žitarica (kukuruz, ječam, proso, zobene pahuljice), sezonsko povrće i voće, začinsko bilje i maslinovo ulje gotovo se svakodnevno nalaze na jelovnicima u raznim maštovitim kombinacijama. Nabrojene namirnice se uklapaju u preporuke Svjetske zdravstvene organizacije koje opisuju mediteransku prehranu kao najzdraviju. Suradnja se nastavlja.

U čl. 68 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) propisano je da su osnovne škole dužne organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Normativi za prehranu učenika u osnovnim školama (NN 146/12) propisuju se preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika za vrijeme boravka u osnovnoj školi. U XI. poglavlju Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08, 90/10) pod naslovom Mjerila učeničkog standarda u članku 38. regulirana su pitanja prehrane učenika i navedeno je sljedeće:
1. Svaka škola dužna je osigurati prehranu za svoje učenike.
2. Tjedni jelovnik objavljuje se na školskoj oglasnoj ploči. Prehrana se izvodi u blagovaonici. U cilju očuvanja zdravlja učenika u školi se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pića.
3. Učenicima koji su uključeni u produženi boravak ili cjelodnevnu nastavu potrebno je osigurati minimalno 30 minuta za objed.
4. Utvrđivanje nutricionističkih zahtjeva, uvjeta i načina organiziranja prehrane u nadležnosti su osnivača.
5. Higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u županijama.

Zavod provodi slijedeće aktivnosti:
- edukacija školskog osoblja (učitelji, stručni suradnici, kuhinjsko osoblje) o pravilnoj prehrani školske djece. Predavanja se najčešće održavaju u sklopu učiteljskih vijeća;
- predavanja/radionice za učenike od 5. do 8. razreda o pravilnoj prehrani (za učenike nižih razreda predavanja prema dogovoru o raznim temama vezanim za pravilnu prehranu, zdravi način života i zaštitu zdravlja);
- sva djeca dobiju odgovarajući letak o pravilnoj prehrani koji će se kreira i tiska za tu prigodu a letak je istovremeno edukativan za roditelje i sve ostale. Osim djeci, letci se podijele i svom školskom osoblju. Jedan od ciljeva ovog programa je osim usvajanja zdravih životnih navika od strane djece, osvijestiti širu zajednicu. Razrednici na roditeljskim sastancima prenesu roditeljima informaciju o aktivnostima koje se u školi provode;
- analiziraju se postojeći školski jelovnici i izrađuju prijedlozi novih školskih jelovnika u skladu sa Nacionalnim smjernicama i Normativima za prehranu učenika u osnovnim školama (NN 146/2),
- prema dogovoru provodi se i edukacija kuhinjskog osoblja o prehrambenim potrebama školske djece i pravilnoj pripremi obroka

Navedeni Program sustavno se već godinama provodi u brojnim osnovnim školama i surađujemo s jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze. U gradovima potičemo osnivanje i aktivnosti Povjerenstva za pravilnu prehranu u kojem djeluju predstavnici grada, škola i Zavoda. Zagovaramo uvođenje pravilne prehrane kao obaveznog dijela školskog kurikuluma. U školama je došlo do promjene u jelovnicima u skladu sa higijensko sanitarnim i tehničkim uvjetima u objektima. Nepoželjne namirnice se zamjenjuju preporučenim. Kontinuirano se rade revizije postojećih jelovnika te daju savjeti i preporuke za poboljšanja uvažavajući tehničke mogućnosti i resurse u školskim kuhinjama.

Naši susreti sa školama postali su tradicija. U prvom tjednu rujna sastajemo se u jednoj od naših osnovnih škola (predstavnici jedinica regionalne i lokalne samouprave, osnovnih škola, Zavoda), kuhari iz više škola zajedno pripremaju zdrave školske obroke, uključuju se i učenici i učitelji srednjih škola.
Zavod je educirao učenike edukatore vršnjaka i pripremio priručnik za edukatore „Pravilna prehrana adolescenata“. Tiskana je Knjiga recepata – školska kuharica koja sadrži brojne recepte kuharica i kuhara iz naših škola, primjere jelovnika Zavoda za škole u skladu s postojećim uvjetima te Knjiga školskih recepata prilagođena djeci s posebnim prehrambenim potrebama.
Osim pravilne prehrane promovira se i redovita tjelesna aktivnost.

Naše promotivne i edukativne materijale pogledajte OVDJE.

Olga Dabović-Rac, dr.med.,spec. epidemiolog
tel: 052 529 025
javno.zdravstvo2@zzjziz.hr